Glodanje svrstavamo među postupke mehaničke obrade metala pri kojima se posebnim rotirajućim alatima odvajaju čestice. Ti alati nazivaju se glodala. 

Najčešću primjenu pronalaze u industrijskoj ili obrtničkoj proizvodnji prerađevina od kovine ili drva, tj. za obradbu ravnih, zakrivljenih i profiliranih ploha te kod proizvodnje utora, žljebova, zupčanika, navoja i sl.

 

Osnovni alat za glodanje

Postupak obrade metala glodanjem u najčešćem broju slučajeva postiže se u tu svrhu namijenjenim, posebnim alatnim strojevima koji se nazivaju glodalice. Njima se s jedne strane postiže glavno gibanje i posmak. Dok okretanje glodala predstavlja glavno gibanje, posmak znači neprekidno pomicanje glodala ili pak same površine koja je u procesu obrade. Takvo gibanje stručno se naziva pomoćno gibanje.

 

Vrste i značajke glodalica i glodala

Ključna karakteristika glodalica jest da se sastoje od sastavnih elemenata, a to su: postolje, radni stol, glavno vreteno s priključnom glavom glodalice te glavni pogon.

Za radni stol pričvršćuje se predmet koji se obrađuje (obradak). Pomoću glavnog pogona pokreće se vreteno. Glodalice nerijetko imaju ili pomoćni pogon koji služi za pomicanje obratka s bočne strane pa ih nazivamo konzolne glodalice ili vreteno s glodalom pa ih nazivamo stolne glodalice. Konzolne glodalice dodatno se mogu podijeliti prema kriteriju položaja osi glavnog vretena na: horizontalne, vertikalne, univerzalne.

Horizontalne konzolne glodalice imaju radni stol s obratkom koji se pomiče u ravnini koja je usporedna s vretenom. Vertikalne konzolne glodalice imaju radni stol koji se pomiče u ravnini koja je okomita na vreteno. Postoje i specijalne glodalice kojima se izrađuju specifični proizvodi poput zupčanika i navojnih vretena.

Sve je veći trend korištenja CNC glodalica, odnosno glodalica kojima se upravlja pomoću kompjutora. U postupku glodanja uz glodalice koriste se i drugi strojni alati poput bušilica-glodalica ili pak horizontalnih bušilica. Nerijetko se koriste i ručne glodalice.

Glodala imaju specifične oštrice u obliku zubaca koja s obratka režu strugotinu pod utjecajem okretaja glodala. Razlikuju se glodala s mehanički izrađenim zubima te s umetnutim oštricama. Razlikujemo valjkasto, vretenasto, kutno, profilno, ali i brojna druga glodala. Izrađuju se od legiranog ili brzoreznog čelika s pričvršćenim reznim elementima od tvrde kovine.

 

Glodanje: podjela postupaka

Glavna podjela obrade metala glodanjem svodi se prema kombinaciji glavnog i posmičnog gibanja na obodno i čeono glodanje.

Kod obodnog glodanja razlikujemo plošno ili pravocrtno glodanje te kružno glodanje.

Kod obodnog plošnog glodanja skidanje čestica vrši se obodom glodala koje izvodi glavno gibanje. Posmak je pritom pravocrtan. Plošno glodanje se dijeli na:

• protusmjerno ili konvencionalno glodanje. Rotacija alata vrši se u suprotnom smjeru od smjera posmaka. Strugotina se stvara od malog prema većem presjeku. Pri glodanju stvaraju se sile koje djeluju u smjeru prema gore i žele izbiti obradak.
• istosmjerno glodanje. Rotacija alata (glavno gibanje) je u istom smjeru kao smjer posmaka. Strugotina se stvara od većeg prema najmanjem presjeku. Sile koje nastaju prilikom glodanja djeluju prema dolje i kao da žele sabiti obradak.

Kod obodnog kružnog glodanja skidanje čestica obavlja se obodom glodala koje izvodi glavno gibanje, dok je posmak kružni. Ovisno o izgledu alata i smještaju obratka kružno glodanje može biti vanjsko, unutarnje ili obilazno.

Kod čeonog glodanja čestice materijala skidaju se zubima koji su smješteni na čelu glodala ili glave alata. Čeono glodanje može biti simetrično i nesimetrično. Kod simetričnog glodanja alat obrađuje cijelom širinom – prolaz alata jednak je promjeru alata.

Nesimetrično glodanje ima trag alata manji od promjera glodala. Prstasta glodala osim za čeono poravnavanje služe za obradu rubova, utora, džepova, profila.

---