Alatni čelici mogu se ubrojiti u ugljične, odnosno legirane čelike koji se primarno koriste u izradi različitih alata, a njihova svojstva omogućuju im veliku otpornost.

 

Što su alatni čelici i gdje se koriste?

Alatni čelici se mogu svrstati u dvije osnovne kategorije, a ovisno o njihovom sastavu, odnosno namijeni:

 

Pošto se primarno upotrebljavaju za izradu alata, alatni čelik mora zadovoljiti brojne zahtjeve, a koji se tiču obradivih svojstava, odnosno otpornosti izrađenih alata na svakodnevnu upotrebu.

Primjerice, neki od glavnih zahtjeva koji proizlaze iz načina njegove upotrebe, odnosno izrade je otpornost prema visokim temperaturama i otpornost prema popuštanju.

Uz spomenute zahtjeve, vrlo je važno da se jednom izrađeni alat može dodatno oplemeniti različitim drugim tehnikama obrade, a koje ovise o svojstvima upotrijebljenog čelika. Sukladno svojstvima, alatni čelik se može podijeliti na:

  • ugljične čelike
  • niskolegirane čelike
  • visokolegirane čelike
  • čelike za hladni rad
  • čelike za topli rad
  • brzorezne čelike

U nastavku slijedi detaljniji opis nekih od kategorija alatnog čelika.

 

Svojstva i primjena ugljičnog alatnog čelika

Ova vrsta čelika u sebi sadrži visok maseni udio ugljika što ga čini tvrdim, ali manje žilavim u odnosu na druge čelike. Osim toga, ugljični alatni čelik ima vrlo nisku prokaljivost i zahtjeva posebne načine kaljenja.

Međutim, zbog svojeg svojstva pretvaranja u eutekotoidne čelike, ugljični alatni čelik mora biti hlađen pod vrlo niskim temperaturama, a koje mogu dovesti do pucanja. Unatoč tome i unatoč maloj žilavosti ugljični alatni čelik svoju primjenu nalazi u različitim udarnim alatima zbog svoje iznimne čvrstoće.

 

Postoji li razlika između niskolegiranih i visoko legiranih alatnih čelika?

Niskolegirani alatni čelici u pravilu imaju manju otpornost prema popuštanju i veliku otpornost prema trošenju. Za razliku od ugljičnih alatnih čelika, niskolegirani, odnosno visokolegirani čelici imaju dobra prokaljiva svojstva. Mogu se svrstati na:

  • niskolegirane čelike za hladan rad
  • visokolegirane čelika za topli rad

 

Nadalje, niskolegirani čelici za hladan rad mogu se podijeliti na:

  • visokougljični W-V čelik: čelik koji se najčešće koristi za izradu svrdla za bušenje, glodalica, izradu alata za narezivanje navoja, noževa za drvo itd.
  • nisko (i) srednjelegirani W-CR-Si-V čelik: čelik koji se koristi za izradu različitih vrsta dijetla, škara, matrica za kovanje, alata za blanjanje drva itd.
  • niskolegirani Cr čelik: koriti se za izradu svrdla, pila, turpija, alata za izradu navoja, mjernih alata itd.
  • niskolegirani Mn-Cr-V i Mn-Cr-W čelik: najčešću primjenu nalaze u izradi kovanog novca, svrdla i noževa

 

S druge strane, visokolegirani čelici za hladan rad u sebi sadrže više od 5% kroma koji je ujedno i glavni legirajući element. Kromu se može dodati molibden ili volfram, a zbog svojih svojstava zadržavaju svoj oblik nakon kaljenja. Mogu se podijeliti na:

  • čelici s približno 5% kroma: služe za izradu različitih oblika škara
  • visokolegirani čelici s 12% kroma: koriste se za izradu alata za utiskivanje, tlačno istiskivanje itd.
  • martenzitni inox: izrada medicinskih instrumenata

Za što se koriste ostale vrste alatnog čelika?

Ostale vrste čelika, poput čelika za topli rad, koriste se za izradu alata čija obrada zahtjeva zagrijavanje do 200 i više °C.

Ovu vrstu čelika odlikuje svojstvo velike otpornosti na popuštanje, a što je uz žilavost i moguću pojavu deformacije jedan od najvažnijih zahtjeva koji se postavljaju na ovu vrstu čelika.

Uz čelik za topli rad, u praksi se često susreće i brzorezni čelik koji nalazi primjenu kod alata čija oštrica razvija veliku temperaturu (čak više od 1000  °C). Primjenu nalaze i kod izrade tokarskih noževa i različitih drugih alata koji ostvaruju direktan kontakt s obratkom.


 

Podijeli članak: