Jedna od tehnika obrade metala jest rezanje. Rezanje metala je postupak u kojem se primjenom reznog alata koji prodire u materijal odvajaju čestice materijala.

Razlikuju se dva osnovna načina obrade metala rezanjem:

  • Gruba obrada – predstavlja temeljnu obradu i sastoji se od struganja, bušenja, glodanja itd. Glavni cilj ovakve obrade jest uklanjanje veće količine materijala
  • Završna obrada – provlačenje, brušenje. Ovim postupkom vrši se završna obrada nakon provedenog rezanja

Kada bi se alati za rezanje metala dijelili u skupine, tada bi se mogli svrstati na:

  • Ručne alate za rezanje metala – npr. ručne pile, škare
  • Strojne alate za rezanje metala – laserski rezač, plazma rezač, rezanje vodenim mlazom, autogeno rezanje itd.

Odluka o odabiru načina rezanja materijala ovisi o brzini, kvaliteti, preciznosti i općenito zahtjevima koji se postavljaju na rezanje. Sukladno tome odabiru se i alati za rezanje.

Primjer za rezanje materijala ručnim alatom je rezanje lima. Za rezanje lima se najčešće koriste škare (ručne ili stolne), prilikom rezanja dolazi do minimalnog srha ali rez se treba dodatno obraditi zbog oštrih rubova koji nastaju tijekom procesa rezanja.

Strojno rezanje metala se najčešće vrši pomoću CNC tehnologije što omogućava brojne prednosti. Tako se na primjer CNC rezanjem metala pomoću lasera postiže preciznost od 0,2 mm. Rezanje željeza je isto tako moguće izvesti primjenom CNC-a i nekog od rezača (npr. plazma rezač).

 

Princip rezanja metala

Prilikom rezanja, materijal koji se reže (konstrukcijski čelik, nehrđajuči čelik, aluminij…) podložan je plastičnoj deformaciji, naprezanje rezanog materijala se povećava, on počinje popuštati što na kraju dovodi do pucanja, odnosno, deformacije. Prilikom rezanja javlja se srh, a sam rez kod nekih tehnika rezanja zahtjeva dodatnu obradu, dok kod drugih (npr. lasersko rezanje) ne zahtjeva dodatnu obradu.

 

Alati za rezanje

Osim već navedene podjele na ručne i strojne alate za rezanje, alate za rezanje je moguće podijeliti na:

  • Alati koji razdvajaju materijal sječenjem (npr. nož)
  • Alati koji razdvajaju materijal odvajanjem čestica (npr. svrdlo)
  • Alati za rezanje bez izravnog dodira – rezanje energijom (npr. plazma rezač)

Kao što je već bilo spomenuto, kod rezanja materijala javlja se srh. Kod nekih tehnika količina srha je zanemariva, dok je kod nekih velika.

Količina i način formiranja srha ovisi o plastičnim svojstvima materijala koji se reže, a može se podijeliti na:

  • Prekinutu
  • Neprekinutu
  • Lamelarnu

Prilikom rezanja javljaju se sile koje utječu i na zagrijavanje materijala pa se materijal može deformirati ukoliko je količina topline koja je prenesena na njega velika.

Međutim, današnje sofisticirane tehnike rezanja većinom prenose minimalnu količinu topline na materijal, tako da je deformiranje izbjegnuto.

Osim toga, većina sofisticiranih tehnika rezanja (plazma, laser rezanje) ostavlja vrlo malo srha iza sebe, a sam rez nije potrebno dodatno obrađivati.

Razvojem tehnologije, posebice CNC-a, povećava se i preciznost rezanja. Tako se na primjer CNC rezanjem metala pomoću lasera postiže preciznost od 0,2 mm.

 

Materijali za izradu reznog alata

Prilikom rezanja materijala dolazi, osim do deformacije materijala, do trošenja reznog alata.

Na rezni alat se zato postavljaju sljedeći zahtjevi:

  • Alati za hladno rezanje – do 200°C: otpornost na trošenje, udarce, deformaciju
  • Alati za toplo rezanje – iznad 200°C: otpornost na trošenje, koroziju, udarce

Pri svakom reznom alatu razlikuju se:

  • Uzroci koji utječu na trošenje – toplina može povećavati trošenje
  • Mehanizmi trošenja – npr. oksidiranje
  • Način na koji se troši – npr. lom
  • Kriterij istrošenosti – različiti rezni materijali imaju različite kriterije za istrošenost

Rezanje metala je jedan od najvažnijih postupaka prije danje obrade. Razvoj CNC tehnologije omogućio je veliku preciznost reza koja se penje do čak 0,2 mm.


 

Podijeli članak: