Inox je jedan od najzastupljenijih konstrukcijskih metala današnjice. Kako bi se mogao ugraditi na različite pozicije u konstrukcijama, potrebno ga je kvalitetno izrezati. Lasersko rezanje upotrebom kisika, odnosno dušika kao pomoćnog plina predstavlja najoptimalniju metodu rezanja inoxa koja daje najbolje rezultate.

 

Važnost nehrđajućih čelika u industriji

Danas su nehrđajući čelici nezamjenjiv konstrukcijski metal bez kojeg ne bi bilo moguće izraditi građevine poput mostova ili plovila poput brodova.  Nehrđajući čelik je jedna od mnogobrojnih slitina željeza. Dobiva se dodavanjem najmanje 12% kroma u mješavinu željeza čime se čeliku daje svojstvo otpornosti na koroziju.

Zbog navedenog svojstva, nehrđajući čelik nalazi primjenu u brojnim granama industrije poput brodogradnje, građevine, rudarstva, medicine, strojarstva i elektrotehnike.

Međutim, kako bi se nehrđajući čelik mogao uopće oblikovati za ugradnju na različite pozicije, potrebno ga je obraditi rezanjem.

Lasersko rezanje je jedan od boljih načina rezanja koje omogućuje veliku kvalitetu reza i mala ulaganja u kasniju obradu površine reza.

 

Na što treba treba pripaziti kod laserskog rezanja inoxa?

Općenito, lasersko rezanje metala može se odvijati sa ili bez inertnog plina. Ovisno o vrsti rezanja i metalu koji se reže, inertni plin ima različite uloge. Sukladno tome, lasersko rezanje inoxa može se vršiti upotrebom dušika, odnosno kisika.

Princip laserskog rezanja metala se sastoji od fokusiranja laserske zrake velikog intenziteta na vrlo malu površinu metala koji se reže. Prilikom toga se razvija visoka temperatura koja buši metal čime započinje rezanje. Penetracija laserske zrake u inox ovisi o njegovoj debljini, a može se kretati u vremenskom intervalu od nekoliko sekundi pa čak i do 15 sekundi. Prilikom penetracije u metal, laserska zraka topi metal prilikom čega on izbija na površinu ploče koja se reže. Primjenom inertnog plina, otopljeni metal se otpuhuje s površine, odnosno s reza, čime se povećava kvaliteta rezanja.

Rezanje nehrđajučeg čelika

Lasersko rezanje inoxa / Ⓒ subconlaser

Lasersko rezanje inoxa kisikom kao pomoćnim plinom

Upotrebom kisika kao inertnog plina može se dogoditi reakcija inoxa s kisikom koja će dovesti do promjene svojstva inoxa. Već spomenuti krom s početka teksta koji je sastavni dio inoxa, ima visoke afinitete prema kisiku. Iz tog razloga, prilikom rezanja se može dogoditi da se kisik veže uz krom prilikom čega dolazi do oksidacije reza.

Zbog svojstva samog inoxa, oksidacija stvara više topline no što se stvara kod rezanja mekih čelika. Veća toplina sa sobom donosi i veće brzine rezanja. Međutim, brzina rezanja je obrnuto proporcionalna debljini inoxa koji se reže.

 

Lasersko rezanje inoxa dušika kao pomoćnim plinom

Prilikom rezanja inoxa, osim kisika upotrebljava se i dušik. Dušik sam po sebi je plin s vrlo malom razinom kemijske aktivnosti čime se osigurava da metal koji se reže neće doći u međudjelovanje s inertnim plinom. Lasersko rezanje primjenom dušika daje rezove visoke kvalitete uz nešto niže brzine reza.

 

Brzina i kvaliteta reza

Brzina rezanja inoxa laserom uvelike ovisi o snazi laserske zrake, odnosno o pomoćnom plinu koji se koristi prilikom rezanja. Međutim, strojevi za lasersko rezanje koji ne upotrebljavaju pomoćni plin prilikom rezanja imaju drugačije brzine reza. U tablici se nalazi usporedba laserskog rezanja inoxa upotrebom kisika i dušika kao pomoćnog plina.

Debljina inoxa Brzina rezanja (kisik) m/min Brzina rezanja (dušik) m/min
1.0 9.0 8.0
2.0 5.0 3.5
3.0 3.0 2.0
6.0 1.5 0.5

Sigurnost operatera

Prilikom laserskog rezanja inoxa inertnim plinom, u okolini stroja razvijaju se plinovi koji mogu naštetiti zdravlju operatera koji upravlja strojem. Posebnu pažnju treba posvetiti prilikom laserskog rezanja kisikom kao inertnim plinom zbog pojačanog razvoja štetnih plinova kao posljedice rezanja.


 

Podijeli članak: